BLOG Darmell 

Epidemiološki podaci i istraživanja na ljudima te životinjama ukazuju da tvari zvane flavanoni prisutne u citrusnom voću pozitivno utječu na zdravlje srca i metabolizam, čime se smanjuje rizik od srčanih bolesti.

Jedno nedavno istraživanje provedeno među medicinskim sestrama na otprilike 70,000 žena otkrilo je suprotnu vezu između unosa flavanona i rizika od moždanog udara, posebno kod žena koje konzumiraju veće količine flavanona (>63 mg/dan) u usporedbi s onima koje konzumiraju manje (<13.7 mg/dan).

Drugo istraživanje provedeno u Finskoj na otprilike 10,000 muškaraca i žena otkrilo je smanjenje rizika od bolesti krvnih žila za 20% kod onih koji su konzumirali najviše flavanona (4.7–26.8 mg aglikon/dan).

Niz prekliničkih istraživanja pokazao je da flavanoni iz citrusa pružaju zaštitu srcu.

Jedan izazov s flavonoidima iz citrusa je njihova niska dostupnost u tijelu, što ograničava njihovu učinkovitost. Kako bi se to prevazišlo, voćni sokovi poput onih od citrusa moraju biti obogaćeni flavanonima. Ova vrsta tvari ima enzimski stabilnije analoge. Obično, najviša koncentracija u krvi postiže se 6 sati nakon konzumacije, s koncentracijama u mikromolima koje variraju ovisno o vrsti flavonoida.

Tijelo metabolizira ove tvari konjugacijom u crijevima i jetri, stvarajući dva tipa metabolita, glukuronidno- i sulfatno-konjugirane. Glavni način izlučivanja je putem urina, s vrhom između 6 i 12 sati nakon unosa.

Još jedan faktor koji može utjecati na dostupnost flavanona iz citrusa je njihova topljivost u voćnim sokovima, pri čemu je tehnika pripreme, bila ona kućna ili industrijska, vrlo važna. Iako se sastav voćnih sokova kvalitativno ne mijenja, kvantitativna analiza pokazuje značajne razlike. No, ključni faktor koji utječe na varijabilnost među ljudima čini se mikroflora bakterija u crijevima, što je važno za metabolizam flavonoida. Naime, konzumacija voćnih sokova osigurava unos glikoziliranih flavanona, no to su prolijekovi koji zahtijevaju biološku aktivaciju hidrolizom glikozidnog dijela kako bi se oslobodio aglikon odgovoran za farmakološku aktivnost. Novi pristup za poboljšanje dostupnosti flavonoida i polifenola općenito je istraživanje uloge ljudske crijevne mikroflore. Naime, dokazano je da crijevna mikroflora kontrolira biološku aktivaciju flavonoida i regulira njihov katabolizam. S druge strane, neki autori sugeriraju da polifenolni sastojci mogu djelovati kao prebiotici i utjecati na rast crijevnih bakterija. Dodatno razumijevanje uloge mikroflore u metaboličkim i kardiovaskularnim bolestima, zajedno s faktorima koji je moduliraju, pomoći će nam da shvatimo stvarne terapeutske dobrobiti različitih dijetetskih sastojaka i predložimo pravilnu prehranu koja optimizira ove korisne učinke.