BLOG Darmell 

Kortizol i dopamin dva su esencijalna hormona koji igraju značajnu ulogu u tjelesnom odgovoru na stres i sustavu nagrađivanja. Njihova interakcija je složena i može duboko utjecati na fizičko i mentalno zdravlje.

Kortizol, koji se često naziva "hormon stresa", proizvode nadbubrežne žlijezde kao odgovor na stres. Pomaže u regulaciji metabolizma, imunološkog odgovora i krvnog tlaka, a igra vitalnu ulogu u odgovoru tijela na borbu ili bijeg. Iako je kortizol neophodan za preživljavanje, kronično povišenje zbog dugotrajnog stresa može dovesti do raznih zdravstvenih problema, uključujući anksioznost, depresiju, debljanje i kardiovaskularne probleme.

Dopamin je, s druge strane, neurotransmiter koji igra ključnu ulogu u sustavu nagrađivanja mozga. Često se povezuje s osjećajem zadovoljstva i zadovoljstva. Dopamin je ključan za motivaciju, jačanje nagrađivajućih ponašanja i regulaciju raspoloženja. Niske razine dopamina mogu dovesti do apatije, nedostatka motivacije, pa čak i stanja poput depresije i Parkinsonove bolesti.

Odnos između kortizola i dopamina je složen. Kada tijelo doživi stres, razina kortizola se povećava, što može utjecati na proizvodnju dopamina i signalizaciju. Visoke razine kortizola mogu dovesti do smanjenja osjetljivosti na dopaminske receptore, što znači da čak i ako je prisutan dopamin, njegovi učinci mogu biti smanjeni. To može rezultirati smanjenom sposobnošću doživljavanja zadovoljstva ili nagrade, pridonoseći osjećaju tjeskobe i depresije.

Nasuprot tome, dopamin također može utjecati na razinu kortizola. Uključivanje u korisne aktivnosti, kao što su vježbanje, druženje ili bavljenje hobijima, može potaknuti proizvodnju dopamina. Ovo povećanje može pomoći u ublažavanju učinaka stresa i nižim razinama kortizola. Zadovoljstvo koje proizlazi iz ovih aktivnosti može stvoriti pozitivnu povratnu spregu, gdje povišeni dopamin pomaže u smanjenju stresa, što zauzvrat može stabilizirati razinu kortizola.

Razumijevanje ove interakcije ključno je za upravljanje stresom i mentalno zdravlje. Strategije za uravnoteženje razine kortizola i dopamina uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, vježbe svjesnosti, adekvatan san i uravnoteženu prehranu bogatu hranjivim tvarima koje podržavaju proizvodnju neurotransmitera. Ovakve promjene načina života mogu pomoći u održavanju zdrave razine hormona i promicanju opće dobrobiti.

Ukratko, interakcija između kortizola i dopamina vitalna je za emocionalno i fizičko zdravlje. Prepoznavanje kako stres utječe na razinu dopamina i obrnuto može osnažiti pojedince da poduzmu proaktivne korake prema upravljanju stresom i poboljšanju ukupne kvalitete života. Raspoloženje, motivacija i otpornost na stresore može se poboljšati poticanjem zdrave ravnoteže između ovih hormona.

Dodaci prehrani za upravljanje stresom

Nekoliko dodataka prehrani može pomoći u upravljanju razinom stresa:

1.           Ashwagandha: Adaptogena biljka koja može pomoći u smanjenju razine kortizola i poboljšati otpornost na stres.

2.           Rhodiola Rosea: Još jedan adaptogen koji može poboljšati raspoloženje i smanjiti umor povezan sa stresom.

3.           L-teanin: Aminokiselina koja se nalazi u listovima čaja i može potaknuti opuštanje bez pospanosti.

4.           Magnezij: Mineral koji igra ulogu u regulaciji reakcija na stres i može pomoći u ublažavanju tjeskobe.

5.           Omega-3 masne kiseline: Nalaze se u ribljem ulju, mogu podržati zdravlje mozga i smanjiti simptome tjeskobe i depresije.

6.           Vitamini B skupine: Osobito B6, B12 i folat, koji su važni za proizvodnju energije i funkciju neurotransmitera.

7.           Korijen valerijane: Često se koristi zbog svojih umirujućih učinaka, može pomoći u poboljšanju kvalitete sna i smanjenju                    tjeskobe.

8.           Kamilica: Obično se konzumira kao čaj, može imati blage sedativne učinke koji mogu pomoći u opuštanju.

9.           Probiotici: Zdravlje crijeva povezano je s mentalnim zdravljem, a probiotici mogu pomoći u poboljšanju raspoloženja i                      smanjenju stresa.



10.         5-HTP: Preteča serotonina koja može pomoći u podizanju raspoloženja i potaknuti opuštanje.

Zaključak: važnost utjecaja stresa na zdravlje

Prepoznavanje važnosti utjecaja stresa na zdravlje ključno je za promicanje opće dobrobiti. Razumijevanje kako stres utječe na mentalno i fizičko zdravlje može osnažiti pojedince da usvoje učinkovite strategije suočavanja. Prepoznavanjem stresora i njihovih učinaka, ljudi mogu primijeniti tehnike upravljanja stresom kao što su mindfulness, tjelovježba i druženje, koje doprinose boljem zdravlju. Osim toga, davanje prioriteta mentalnom zdravlju može dovesti do poboljšane produktivnosti i kvalitete života. U konačnici, rješavanje stresa ne samo da poboljšava zdravlje pojedinca, već koristi i zajednicama i radnim mjestima smanjenjem burn-outa i povećanjem otpornosti.